Autor Tema: Sve o linux-u (vrline) (Pročitano 4570 puta)

Ivan Smiljkovic · « **poslato:** Maj 29, 2010, 04:49:04 posle podne »

1. Šta je Ubuntu?
Ubuntu je Linux distribucija koja je prvenstveno namijenjena upotrebi na desktop računalima. Jednostavnost pri upotrebi se pokazala ključnim kriterijem korisnika pri odabiru operacijskog sustava, stoga ne čudi
činjenica da je „Ubuntu“ vrlo brzo postao najčešće korišteni Linux operacijski sustav. Počevši od instalacije, koja je brza i prilagođena korisnicima, pa do korištenja i nadogradnje, „Ubuntu“ zadivljuje jednostavnošću.
Canonical se obvezao davati podršku korisnicima sustava u vremenskom periodu od 18 mjeseci. Zbog velikog izbora različitih inačica operacijskih sustava (Microsoft Windows, različite inačice Linuxa, itd.)
programski paketi koji su sadržani u samoj instalaciji potpuno su kompatibilni sa programskim paketima drugih proizvođača i operacijskim sustavima. Ova mogućnost korisnicima daje potpunu slobodu u razmjeni
podataka sa korisnicima drugih operacijskih sustava. Također je moguće, u slučaju prelaska s Windows operacijskog sustava na Ubuntu, preuzeti korisničke podatke i postavke koje su se nalazile u samom
operativnom sustavu (My Documents, Favorites, postavke instaliranih programa, itd.)

Slika 1. Prikaz okvira dijaloga pri preuzimanju korisničkih podataka i
postavki s drugih operacijskih sustava

„Ubuntu“ u inicijalnoj instalaciji sadrži slijedeće programske pakete i programe:

• OpenOffice - programski paket koji sadrži gotovo sve potrebne programe za obradu i izradu
tekstualnih dokumenata („Word Processor“), izradu tabličnih proračuna („Spreadsheet“), te program
za izradu prezentacijskih materijala („Presentation“)
• Evolution - program koji sadrži modul za izmjenu e-mail poruka, te modul s kalendarom
• Tomboy - program koji ima namjenu podsjetnika
• Mozilla Firefox - program za pregledavanje sadržaja na Internetu
• F-spot - program za organizaciju, dodavanje i obradu fotografija i slika
• Rythmbox - multimedijski program

Dakako, postoji još cijeli niz programa koje je moguće putem Interneta preuzeti i instalirati na „Ubuntu“.
U tzv. „Knjižnici programa“ (eng. Software library) se nalazi arhiva u kojoj su programi razvrstani prema namjeni.
Svi programi su potpuno besplatni, a preuzimanju se pristupa izravno putem sučelja operacijskog sustava.

„Ubuntu“ je moguće nabaviti u nekoliko inačica, a svaka je prilagođena okruženju u kojem će se koristiti:

•Ubuntu Desktop - namijenjena upotrebi na osobnim računalima
• Ubuntu Server Edition - inačica koja je namijenjena upotrebi na poslužiteljima (eng. server)
• Kubuntu - umjesto GNOME grafičkog sučelja koristi jače i brže KDE grafičko sučelje
• Edubuntu - inačica namijenjena za upotrebu u obrazovnim ustanovama
• Xubuntu - umjesto GNOME grafičkog sučelja koristi XFCE grafičko sučelje koje je namijenjeno
slabijim računalima
• Gobuntu - namijenjena desktop računalima uz korištenje isključivo besplatnih programskih paketa
• Ubuntu Mobile Internet Device (MID) Edition - inačica namijenjena upotrebi na novoj vrsti mobilnih
računala
• Ubuntu Studio - inačica namijenjena za izradu i izmjenu multimedijskih datoteka
• Mythbuntu - inačica namijenjena za dobivanje efekta kućnog kina na računalu sa programom MythTV

Kao problem pri korištenju operacijskih sustava koji su nastali iz Linuxa, prikazana je podrška za sklopovlje računala. Pošto su drugi operacijski sustavi (Windows i Mac OSX) rašireniji i imaju veći broj korisnika,
proizvođači sklopovlja u nekim slučajevima ne izrađuju upravljačke programe za operativne sustave temeljene na Linuxu. Međutim, upravljački programi za novije sklopovlje računala se najčešće isporučuju.

1.1. Statistika
Statistički gledano, Linux distribucije imaju poprilično mali udio korisnika na tržištu. Najveću prednost i dalje imaju Windows operacijski sustavi i prema najnovijim podacima taj udio iznosi 90.6%.
Na drugom mjestu po broju korisnika nalaze se Mac operacijski sustavi sa udjelom od 5.3%. Udio Linux distribucija na tržištu iznosi 3.8%.

Slika 2. Prikaz udjela operacijskih sustava na tržištu

Što se tiče udjela na tržištu kod Linux distribucija, prema provedenim anketama i istraživanjima iz početka 2008. godine, Ubuntu svakako ima prednost pred svoja dva najveća konkurenta, Red Hat i Novell OpenSUSE Linuxa. Ubuntu vodi sa udjelom između 23 i 24%, dok je Red Hat distribucija na drugom mjestu sa pripadajućih 21%, a Novell OpenSUSE distribucija bilježi svega 13%.

Slika 3. Prikaz udjela Linux operacijskih sustava (Ubuntu, Red Hat i OpenSUSE)

Za pretpostaviti je da je udio Ubuntu operacijskog sustava porastao za određeni iznos zbog objave nove inačice, „Interpid Ibex“. Jedan od razloga naglog širenja Ubuntu distribucije je prilagodba samog operacijskog sustava raznim namjenama.

Što se tiče statistike vezane uz broj propusta, Ubuntu tim redovito izvještava korisnike putem Ubuntu Wiki stranice. Na toj je stranici moguće naći sve informacije vezane uz Ubutnu operacijski sustav. Ubuntu
tim na tjednoj osnovi objavljuje web stranicu s novostima (eng. newsletter) na kojoj je moguće pronaći informacije poput obavijesti o događanjima vezanim uz Ubuntu, napredak u rješavanju sigurnosnih
problema, informacije o prijevodima i razne statistike. Putem Wiki stranice korisnici Ubuntu operacijskog sustava pridonose svojima prijavama sigurnosnih propusta.

Ubuntu tim na web stranici s novostima iznosi broj riješenih i broj novih propusta u sustavu. Propusti su podijeljeni u otvorene, kritične, nepotvrđene, nedodijeljene, te ukupan broj propusta tijekom životnog
vijeka svih inačica Ubuntu operacijskog sustava. Podaci su navedeni u Tabeli 1. Broj izvan zagrade u pojedinom polju označava trenutačni broj propusta svih inačica Ubuntu operacijskog sustava, a broj u
zagradi broj riješenih (označeno minusom ispred broja) ili novootkrivenih propusta (označeno plusom ispred broja).

Tabela 1. Broj sigurnosnih propusta svih inačica Ubuntu operacijskog sustava tijekom zadnjih 6 tjedana

U postocima, vidljiva je promjena u navedenih šest tjedana kod:

• broja otvorenih propusta - smanjenje od 0,53%
• broja kritičnih propusta - smanjenje od 21,05%
• broja nepotvrđenih propusta - smanjenje od 8,37%
• broja nedodijeljenih propusta - smanjenje od 0,47%
• te broja svih propusta tijekom životnog vijeka sustava - povećanje od 3,48%. Važno je spomenuti da u navedenim periodima nije prijavljen niti jedan kritičan sigurnosni propust.

2. Sigurnosni problemi prethodnih inačica
Pri odabiru operacijskog sustava svakako je potrebno razmotriti nekoliko činjenica vezanih uz sustav:

• broj sigurnosnih propusta u životnom vijeku proizvoda,
• kritičnost propusta,
• moguće posljedice i
• brzina kojom se ti propusti rješavaju.
U nastavku će biti navedene karakteristike prethodnih dviju inačica operacijskog sustava Ubuntu. Podaci su
preuzeti sa službenih web stranica tvrtke Secunia upravo radi usporedbe sa novom inačicom, „Interpid Ibex“.
Ubuntu 7.10, Gutsy Gibbon, objavljen je 18. listopada 2007. godine, a Ubuntu Hardy Heron 24. travnja 2008. godine. Kao i prethodne inačice Ubuntu operacijskog sustava, moguće ih je još uvijek preuzeti sa službenih
stranica. Prema statistikama tvrtke Secunia, u operativnom sustavu Ubuntu inačice 7.10 u periodu od 18. listopada 2007. do 15. prosinca 2008. otkriveno je 146 sigurnosnih propusta, a kod inačice 8.04 u periodu od
24. travnja do 15. prosinca 2008. 68 sigurnosnih propusta.

Slika 4. Broj otkrivenih sigurnosnih propusta Ubuntu inačice 7.10 i 8.04
Broj otkrivenih sigurnosnih propusta ove inačice svakako je velik s obzirom na protekli vremenski period od objave. Međutim, treba uzeti u obzir podatak da niti jedan od otkrivenih sigurnosnih propusta nije ostao
„otvoren“. U nastavku je naveden grafički prikaz broja riješenih sigurnosnih propusta.

Slika 5. Prikaz broja riješenih sigurnosnih propusta
Izvor: Secunia

Također je važno spomenuti kritičnost otkrivenih propusta. Podaci su slijedeći:

Slika 6. Prikaz kritičnosti propusta
Izvor: Secunia

s upućuje na sigurnost sustava, a samim time i na sigurnost podataka i informacija korisnika. Iako operacijski sustavi temeljeni na Linuxu nisu najčešće napadani operacijski sustavi, potrebno je obratiti pažnju na
sigurnost podataka na računalu. Korisno je također navesti podatak o vektoru izvršenja napada, tj. mjestu s kojeg je izvršen napad na Ubuntu sustav:

Slika 7. Prikaz vektora izvršavanja napada
Izvor: Secunia

Na slijedećem prikazu moguće je uočiti na koje su vrste napada Ubuntu 7.10 i 8.04 najosjetljiviji, tj. koje su posljedice pronađenih sigurnosnih propusta.

Slika 8. Prikaz posljedica sigurnosnih propusta

>>>NASTAVAK

Ivan Smiljkovic

Izvor: Secunia

Većina sigurnosnih propusta u ovakvim operacijskim sustavima uzrokovana je instaliranim programima .
Isto vrijedi i za Ubuntu operacijski sustav inačica 7.10 i 8.04. Pronađeni sigurnosni propusti u ovim inačicama operacijskog sustava Ubuntu uzrokovani su propustima u instaliranim programima.
Tu spadaju oni programi koji su sadržani u samoj instalaciji operacijskog sustava, ali i programi koje je moguće naknadno instalirati.
Neki od propusta su:

1. Propusti vezani uz Mozillu Thunderbird:

• nekoliko ranjivosti uz pomoć kojih napadač može otkriti povjerljive informacije o sustavu, steći višu razinu ovlasti na računalu korisnika ili ugroziti podatke i samo računalo i
• ranjivost vezana uz poruke e-pošte koje sadrže Javascript kod kojom napadač može pristupiti informacijama u spremniku dolazne e-pošte

2.Propusti vezani uz programski paket OpenOffice:
•ranjivost vezana uz grešku pri analizi WMF (eng. Windows Metafile) datoteka kojom napadač
može uzrokovati prepisivanje spremnika (eng. buffer overflow) pomoću posebno izrađene StarOffice/StarSuite datoteke i
•ranjivost vezana uz prepisivanje cijelog broja (eng. integer overflow) pri analizi sintakse određenih EMR (eng. Enhanced Metafile Record) ili EMF (eng. Enhanced Metafile) datoteka pri čemu se može dogoditi prepisivanje spremnika (eng. buffer overflow) pomoću posebno izrađene tarOffice/StarSuite datoteke. Uspješno iskorištavanje ove ranjivosti može
omogućiti izvršavanje proizvoljnog programskog koda.

3. Propusti vezani uz Mozillu Firefox:
• ranjivost vezana uz grešku pri analizi datoteka u Mozilli Firefox koje sadrže Javascript kod.
Ukoliko korisnik pokrene datoteku napadaču omogućava izvršavanje proizvoljnog programskog koda,
• razne ranjivosti u mehanizmu za prikaz web stranica koje mogu omogućiti napadaču
izvršavanje proizvoljnog programskog koda ili „rušenje“ Mozille Firefox,
• ranjivost vezana uz pokretač Javascript programskog koda može prouzročiti grešku u
memoriji (eng. memory corruption) ili izvršavanje proizvoljnog programskog koda i
• ranjivost vezana uz analizu E4X dokumenata što napadač može iskoristiti za ubacivanje
proizvoljnog programskog koda.

4. Propusti vezani uz Libxml2 - program za analizu XML dokumenata
5. Propusti vezani uz Moodle CMS sustav:
• ranjivosti vezane uz PHP kod kojima napadač može ubaciti i izvršiti proizvoljni programski kod

6. Propusti vezani uz Xine - multimedijski program:
• ranjivost vezana uz analizu MPEG (eng. Motion Picture Expert Graphics) datoteka koju se može iskoristiti za prepisivanje spremnika, te izvršavanje proizvoljnog programskog koda uz pomoć posebno izrađene MPEG datoteke
Ovo su neki od propusta koji su označeni kao kritični, međutim nije navedena cijela lista. Također, postoje sigurnosni propusti u samom operativnom sustavu, no nisu označeni kao kritični i ranjivosti su riješene u vrlo kratkom roku. Kao što je vidljivo iz prikaza na Slici 4., svi prijavljeni sigurnosni propusti inačica 7.10 i 8.04 su riješeni.

3. Sigurnost Ubuntu 8.10 - „Interpid Ibex“ inačice
Kod svih operacijskih sustava je potrebno posvetiti pažnju na zaštitu računala, pa tako i kod Ubuntu Linux operacijskog sustava. Iako je Ubuntu nakon same instalacije potpuno zaštićen, velik broj korisnika na sami
operacijski sustav instalira mnogo programa čime se povećava mogućnost pojave propusta. Velik broj korisnika po instalaciji mijenja početne zaštitne postavke u modulu Ubuntu operacijskog sustava. Ubuntu
knjižnica programa sadrži velik broj programa za zaštitu i sigurnost računala i dostupni su korisnicima za preuzimanje. Na Ubuntu Wiki stranici su stavljene preporuke korisnicima koje su najbolje postavke za
optimalnu sigurnost računala, te koje je programe i alate poželjno koristiti u tu svrhu. Neke od važnijih dane su u nastavku:

1.Automatska aktualizacija (eng. Automatic Update) operacijskog sustava
• u početnim je postavkama namješteno da čim se pojavi zakrpa ili nova funkcija za operacijski sustav ili neki od instaliranih programa, korisniku se pojavi obavijest.
Međutim, moguće je unosom određenog programskog koda podesiti sustav da bez ikakvih obavijesti instalira novitete.

2.Zaštita sustava jakom lozinkom
• u samom operativnom sustavu se nalazi program APG (eng. Automated Password Generator)
kojim je moguće stvoriti lozinku koju je gotovo nemoguće probiti. Program na zahtjev
korisnika stvara šifre za razne namjene kao što su lozinke za račune e-pošte, pristup
računalu, itd.

3. Instalacija sigurnosnih alata
• Wireshark (prije Ethereal) - popularni program kojem je namjena analiza mrežnog prometa
• Nessus - program koji se koristi za pregledavanje zadanih računala i mreža u potrazi za
sigurnosnim propustima, te izvještava korisnika o pronađenim propustima
• Etherape - program koji prikazuje mrežnu aktivnost
• Chkrootkit - namjena mu je otkrivanje da li je računalo ugroženo nekim od napada
• Tiger - program koji pronalazi sigurnosne probleme u UNIX operacijskom sustavu i javlja
korisniku ukoliko je sigurnost sustava ili podataka ugrožena
•Denyhosts - program koji pretražuje sustav kako bi pronašao tragove „brute force“ napada i
potom blokira IP (eng. Internet Protocol) adrese s kojih su izvršeni

4.Instalacija vatrozida (eng. firewall)
• Firestarter - jedan od vatrozida koje Canonical preporučuje
• Fwknop - program koji omogućuje administratorima sustava ograničavanje pristupa
mrežnim podacima i onima na serveru na način da identificira korisnike prije nego što im
dopusti bilo slanje ili primanje TCP/IP (eng. Transmission Control Protocol/Internet Protocol)
paketa

5.Program za poboljšanje sigurnosti sustava
•Bastille Linux - interaktivni alat za poboljšanje sigurnosti sustava i smanjenje osjetljivosti na
napade. Korisnik odabire razinu zaštite odabirom mogućnosti koje program nudi (spam zaštita, zaštita korisničkih računa, zaštita od izvršavanja zlonamjernih programskih kodova, itd.). Ne preporučuje se početnicima jer je postavljanje samog alata vrlo složeno.

6. Instalacija programa za provjeru ispravnosti sustava
• BitDefender Linux Edition - pretražuje sustav radi pronalaska zlonamjernih programskih
kodova i čišćenje istih
• FileIntegrityAIDE - pretražuje sistemske datoteke radi otkrivanja neovlaštenih izmjena od strane napadača

7. Razni programi za sigurno brisanje podataka
• Coreutils
• Wipe
• Secure-Delete

8. Zaštita sistemskih datoteka i datoteka korisnika
• TrueCrypt - program koji korisniku omogućuje stvaranje skrivenog prostora na disku i na taj
način zaštitu povjerljivih ili osobnih datoteka
• eCryptfs - program koji korisniku omogućava zaključavanje datoteka lozinkom

9. Programi za zaštitu e-pošte
• PGP (eng. Pretty Good Privacy) - program koji omogućuje korisniku zaštitu i identifikaciju pri
slanju ili primanju e-pošte

10. Instalacija antivirusnog programa
• Linuxvirus
• AVG Antivirus
• Panda Antivirus
• BitDefender Antivirus
• ClamAV

11. Alati koji korisniku omogućuju anonimnost pri korištenju Interneta
• The Onion Router - skup alata koji poboljšava sigurnost korisnika pružajući anonimnost pri
pregledavanju Interneta, dopisivanja putem IM (eng. Instant Messaging) programa, IRC
(eng. Internet Relay Chat) razgovora, te drugim programima koji komuniciraju putem TCP
protokola

3.1. Statistika
U protekla dva mjeseca, od objave nove inačice, prijavljeno je 25 sigurnosnih propusta koji mogu utjecati na sigurnost računala korisnika. Neki od ovdje uračunatih propusta utjecali su na sve inačice
operacijskog sustava Ubuntu.

U nastavku je prikazan grafički prikaz broja propusta po mjesecima:

Slika 9. Prikaz broja sigurnosnih propusta Ubuntu 8.10
Važno je također navesti trenutno stanje propusta, tj. da li su svi propusti riješeni ili neki od propusta još uvijek ugrožavaju korisnike. Kako se vidi u nastavku, Canonical i Ubuntu zajednica su ostali dosljedni
prijašnjim rezultatima, pronađeni su propusti riješeni u što kraćem vremenskom roku.

Slika 10. Prikaz broja riješenih zakrpa u Ubuntu 8.10
Izvor: Secunia

Vrlo važna stvar vezana uz sigurnosne propuste je i na koji način, ali i u kojoj mjeri mogu ugroziti računalo korisnika. U nastavku je naveden grafički prikaz kritičnosti sigurnosnih propusta podijeljen u pet
skupina: vrlo kritični, kritični, srednje kritični, manje kritični i bezopasni.
>>>NASTAVAK

Ivan Smiljkovic

Slika 11. Prikaz kritičnosti sigurnosnih propusta Ubuntu 8.10
Izvor: Secunia

Ubuntu inačica 8.10 najčešće je napadana udaljenim napadima (eng. remote attack). Čak 80% prijavljenih napada izvršeno je udaljenim napadom, što govori da je ipak potrebno obratiti pažnju na sigurnost

Ubuntu sustava. Na temelju ovih podataka moguće je zaključiti više o sigurnosnim propustima koji će biti navedeni u nastavku dokumenta.
U nastavku je naveden grafički prikaz vezan uz vektor izvršenja napada:

Slika 12. Prikaz vektora izvršenja napada na Ubuntu 8.10
Izvor: Secunia

Kao što će u nastavku biti prikazano, vidljivo je da su propusti u operacijskom sustavu Ubuntu 8.10 omogućili napadačima direktan pristup sustavu u 32% napada, DoS (eng. Denial of Service) napad je
izvršen u 23% slučajeva, a kao treća posljedica s udjelom od 18% navedeno je zaobilaženje sigurnosnih ograničenja.

Slika 13. Prikaz posljedica sigurnosnih propusta
Izvor: Secunia

3.2. Sigurnosni propusti
Iako je ova inačica relativno nova, otkriveni su sigurnosni propusti koji mogu ugroziti korisnika ukoliko se operacijski sustav ne aktualizira redovito. Kao što je zamijećeno u prethodnim inačicama Ubuntu
operacijskog sustava, napadač može:

•steći ovlast nad računalom
• ukrasti podatke
• onesposobiti samo računalo korisnika.
Veći dio sigurnosnih propusta ugrožavao je korisnike svih inačica Ubuntu operacijskog sustava, no
također su pronađeni neki specifični za inačicu Ubuntu 8.10. Svi dosad otkriveni propusti u ovoj inačici su
uspješno riješeni. Neki od propusta specifičnih za ovu inačicu su navedeni u nastavku.

1.Propust u alatu libvirt - alatu za interakciju sa virtualnim sučeljem Linux operacijskih sustava
• pomoću ovog propusta napadač je mogao steći ograničena prava administratora.
Propust je uočen u inačicama od 0.3.2 do 0.5.1, no postoji mogućnost da je utjecao i na ostale inačice.

2. Propust u programu Little CMS - programu za upravljanje bojama u operativnom sustavu
• pomoću posebno izrađene JPG/JPEG (eng. Joint Photographic Experts Group)
datoteke bilo je moguće uzrokovati grešku u radu programa i prepisivanje
spremnika. Ovaj propust je utjecao na inačice programa prije 1.15. Zloupotrebom ovog propusta napadač je mogao izvršiti zlonamjerni programski kod.

3. Propust u programu Vinagre - VNC (eng. Virtual Network Computing) klijent za operativne sustave sa GNOME sučeljem
• propust uzrokovan greškom u zapisu u funkciji src/vinagre-utils.c. Propust je bilo moguće iskoristiti na način da se korisnika prijevarom uvjeri da otvori posebno izrađenu .vnc datoteku ili spajanjem na zlonamjernog VNC poslužitelja. Zloupotrebom ovog propusta napadač je mogao izvršiti zlonamjerni programski kod.

4. Propust u programu Compiz Fusion - programu za grafičko korisničko sučelje
• propust u dodatku Expo koji je mogao omogućiti napadaču pristup zaključanom računalu.

5. Propust u programu AWStats - programu za prikupljanje statističkih podataka u mrežnom sustavu ili na Internetu
• ukoliko je korisnik posjetio zlonamjernu web stranicu, napadač je mogao izvršiti zlonamjerni HTML (eng. HyperText Markup Language) kod u korisnikovom pregledniku.

6. Propust u SNMP (eng. Simple Network Management Protocol) protokolu koji služi za nadgledanje stanja mrežne računalne opreme
• napadač je mogao uzrokovati prepisivanje spremnika te izvršiti DoS napad

7. Propust u programu ClamAV - antivirusnom programu za Linux operativne sustave
• zbog greške u funkciji libclamav/special.c paketa bilo je moguće pomoću posebno izrađene JPEG datoteke uzrokovati prepisivanje spremnika ili „rušenje“ programa

8. Propusti u jezgri (eng. kernel) operacijskog sustava
•propust u USBLCD pokretačkom programu kod kojeg sustav ne ograničava
količinu potrebne memorije za zapisivanje podataka na tvrde diskove što je moglo uzrokovati „rušenje“ sustava.
•propusti u funkcijama sustava kojima se mogao izvršiti DoS napad, steći višu razinu ovlasti na sustavu, te izvršiti zlonamjerni programski kod.

9.Propusti u programu Samba - program za dijeljenje datoteka i mrežnih pisača kompatibilan s Windows operacijskim sustavima
• napadač je mogao steći ovlasti na računalu i doći do povjerljivih informacija

10.Propust u GnuTLS alatu - alat koji sadrži skup protokola za sigurnu mrežnu komunikaciju
• propust je uzrokovan greškom pri potvrdi X.509 certifikata i moglo ga se iskoristiti za izvršavanje MITM (eng. Man-in-the-middle) napada.

11. Propust u Dovecot poslužitelju - program za stvaranje IMAP (eng. Internet Message Access Protocol) i POP3 (eng. Post Office Protocol version 3) poslužitelja namijenjen za operativne sustave koji se temelje na Linuxu/Unixu
• javljanje greške pri analizi zaglavlja e-poruke, što napadač može iskoristiti na način da zabrani korisniku pristup spremniku e-pošte posebno izrađenim zaglavljem eporuke. Napadač potom može izvršiti DoS napad.

4. Usporedba sa drugim operacijskim sustavima
Radi što boljeg prikaza funkcionalnosti i sigurnosti Ubuntu operacijskog sustava u nastavku će biti navedeni statistički podaci vezani uz sigurnost drugih konkurentnih operacijskih sustava. Za primjer će biti uzeta
Microsoft Windows Vista koja je ulaskom na tržište osvojila značajan broj korisnika. Nadalje, biti će prikazani statistički podaci drugih operacijskih sustava temeljenihh na Linux/Unix jezgri, za koje se tvrdi da su velika
konkurencija Ubuntu operativnom sustavu, poput openSUSE inačice 11.0, te Fedore inačice 9.0.

Tabela 2. Broj sigurnosnih propusta operacijskih sustava tijekom životnog vijeka proizvoda

4.1. Usporedba Ubuntu 8.10 i Windows Vista
Windows Vista je operacijski sustav na kojem je Microsoft radio duže od očekivanog. Najave revolucionarnih novih alata, mogućnosti i postavki svakako su pobudile zanimanje korisnika. Korisnici su vrlo brzo prihvatili novosti, te se prilagodili promjenama.

Vrijedi spomenuti da je u Windows Vista operativnom sustavu u životnom vijeku pronađen relativno malen broj sigurnosnih propusta kojima su napadači mogli ugroziti korisnike. U periodu od gotovo dvije
godine pronađen je 51 sigurnosni propust.

Slika 14. Prikaz broja sigurnosnih propusta operacijskih sustava Windows Vista i Ubuntu 8.10 Kada su u pitanju sigurnosni propusti u Windows Vista operativnom sustavu, čak 6 (12%, kod Ubuntu 8.10 0%) propusta još uvijek nije „zakrpano“, za 44 (86%, kod Ubuntu 8.10 100%) propusta Microsoft je objavio zakrpu, a 1 (2%, kod Ubuntu 8.10 0%) propust je u postupku rješavanja. Računala na kojima je postavljen Windows Vista operacijski sustav su najčešće ugrožena udaljenim napadima, čak u 55% (što je 25% manje nego kod Ubuntu 8.10) prijavljenih slučajeva. Posljedice napada su najčešće bile:

• pristup sustavu - 41% slučajeva (9% više nego kod Ubuntu 8.10)
• DoS napad - 17% slučajeva (6% manje nego kod Ubuntu 8.10)
• povećanje razine ovlasti - 17% slučajeva (12% više nego kod Ubuntu 8.10)

•te otkrivanje osjetljivih informacija - 11% slučajeva (2% više nego kod Ubuntu 8.10).

4.2. Usporedba Ubuntu 8.10 i openSUSE 11.0
OpenSUSE inačica 11.0 operacijski sustav koji se temelji na Linuxu i objavljena je u srpnju 2008. godine, a prema najavama proizvođača, tvrtke Novell, trebala bi dostići konkurenciju. U novoj inačici pojavio se
velik broj novosti u samoj jezgri operacijskog sustava, grafičkom sučelju, ali i poboljšanje u radu sustava.

Od objave u lipnju, pa do 15. prosinca pronađena su 33 sigurnosna propusta u operativnom sustavu. Prema izvoru Secunia, u openSUSE 11.0 operativnom sustavu nije pronađen niti jedan vrlo kritičan
propust, no pronađeno je 12 kritičnih (5 propusta više nego kod Ubuntu 8.10), 13 srednje kritičnih (3 propusta više nego kod Ubuntu 8.10), 7 manje kritičnih (jednako kao i kod Ubuntu 8.10) te jedan propust
koji ne predstavlja opasnost (jednako kao i kod Ubuntu 8.10).

Slika 15. Prikaz broja sigurnosnih propusta operacijskih sustava openSUSE 11.0 i Ubuntu 8.10 Svi propusti koji su prijavljeni su također i ispravljeni. Čak 76% računala na kojima je postavljen openSUSE 11.0 operacijski sustav napadači su ugrozili udaljenim napadima (što je 4% manje nego kod
Ubuntu 8.10), 12% napada je izvršeno putem lokalne mreže (jednako kao i kod Ubuntu 8.10) i 12% izravnim pristupom računalu (što je 4% više nego kod Ubuntu 8.10). Posljedice napada su najčešće bile:

•pristup sustavu - 19% slučajeva (13% manje nego kod Ubuntu 8.10)
•DoS napad - 24% slučajeva (1% više nego kod Ubuntu 8.10)
•zaobilaženje sigurnosnih ograničenja - 15% slučajeva (3% manje nego kod Ubuntu 8.10)
•te otkrivanje osjetljivih informacija - 12% slučajeva (3% više nego kod Ubuntu 8.10).

4.3. Usporedba Ubuntu 8.10 i Fedora 9
Fedora je još jedna od brojnih Linux distribucija, a razvoj ovog operacijskog sustava sponzorira tvrtka RedHat. U Fedoru 9 je ugrađeno KDE (eng. K Desktop Environment) desktop okruženje s mnoštvom
noviteta, najnovija inačica Linux jezgre i nova inačica GNOME grafičkog sučelja. Fedora 9 je objavljena u travnju 2008. godine, a prije nekoliko dana i slijedeća generacija - Fedora 10.

Fedora 9 je među odabranim kandidatima imala najveći broj propusta u relativno kratkom vremenskom periodu. Tvrtka Secunia je objavila čak 160 sigurnosnih propusta, od kojih:

• niti jedan vrlo kritičan (jednako kao i kod Ubuntu 8.10)
• 26 kritičnih propusta (što je 19 propusta više nego kod Ubuntu 8.10)
• 62 srednje kritična propusta (što je 52 propusta više nego kod Ubuntu 8.10)
• 59 manje kritičnih propusta (što je 52 propusta više nego kod Ubuntu 8.10)
• te 13 bezopasnih propusta (što je 12 propusta više nego kod Ubuntu 8.10).

U nastavku je uspoređen broj propusta Fedora 9 i Ubuntu 8.10 operacijskih sustava.

Slika 16. Prikaz broja sigurnosnih propusta operacijskih sustava Fedora 9 i Ubuntu 8.10 Svi propusti pronađeni u Fedora 9 operativnom sustavu su ispravljeni. Veliki broj propusta je zasigurno jedan od razloga zbog kojeg je ovaj nekada vrlo popularni operacijski sustav počeo gubiti korisnike.
Računala na kojima je instaliran Fedora 9 operacijski sustavi najčešće su ugrožavana udaljenim napadima i to u 78% slučajeva (što je 2% manje nego kod Ubuntu 8.10), putem lokalne mreže u 10% slučajeva (što
je 2% manje nego kod Ubuntu 8.10) i izravnim pristupom u 12% slučajeva (što je 4% više nego kod
Ubuntu 8.10). Neke od posljedica ovih napada su:

•pristup sustavu - 24% slučajeva (8% manje nego kod Ubuntu 8.10)
• DoS napad - 26% slučajeva (3% više nego kod Ubuntu 8.10)
• zaobilaženje sigurnosnih ograničenja - 12% slučajeva (6% manje nego kod Ubuntu 8.10)
• te XSS napad - 10% slučajeva (5% više nego kod Ubuntu 8.10).

Internet Fazoni

Autor Tema: Sve o linux-u (vrline) (Pročitano 4570 puta)

Ivan Smiljkovic

Sve o linux-u (vrline)

Ivan Smiljkovic

Odg: Sve o linux-u (vrline)

Ivan Smiljkovic

Odg: Sve o linux-u (vrline)